FLORA

Zahvaljujući povoljnim ekološkim uvjetima i utjecaju mediteranske klime biljni svijet na ovom području je vrlo bogat. Na okolnim brdima nailazimo na elemente makije karakteristične za submeditransko područje.

Šmrika (Lat. Juniperus oxycedrus,) i zelenika (Lat. Phylirea media), karakteriziraju se tamnozelenom bojom. Pojavljuje se i smrdljika (Pistacia terebinthus) L. itd.

Do 500 metra nadmorske visine, dominantan je grab (Lat. Carpinus betulus). Takoder je zastupljen i hrast lužnjak ili narodski  dub (Lat. Quercus robur),jasen (Lat. Fraxinus angustifolia) i klen (Lat. Leuciscus cephalus). Na visinama od 500 do 900 m raste crni grab i jasen. Iako rijetko, na nižim predjelima moguće je pronaci i  bor (Lat. Pinus ).

U vegetacijskoj skupini koja okružuje ovaj kraj još su zastupljeni (od drveća): crni jasen (Lat. Fraxinus ornus), crni grab (Lat. Ostria carpinipholia), košćela (Lat. Celtis australis), itd.

Od grmova u ovom prostoru zastupleni su šipak (Lat. Punica granatum), drača(Lat. Paliurus spina christi), drijen (Lat. Cornus mas), itd.

Posljednjih godina je većina prostora je rijetko posjećena jer su i najljepša područja nedostupna. Iako je ovaj prostor godinama bio sastavni dio života stanovnika ovog kraj danas je to skoro pa nedirnuta priroda.

Od ljekovitih i aromatičnih vrsta bilja rastu smilje (Lat. Helichrysum italicum),kadulja (Lat. Salvia officinalis), vrijes (Lat. Erica carnea), bršljanružmarin itd.

Na područjima iznad 700 metara raste više vrsta gljiva, a moguće je pronaći išumske jagode.

Što se tiče poljoprivrednih kultura, primat još uvijek drži vinova loza (Lat. Vitis vinifera), maslina  (Lat. Olea europaea) (u zadnje vrijeme sve više zastupljena),krumpir (Lat. Solanum tuberosum ), luk (Lat. Allium cepa),  i ostale vrste povrća.

Nemogućnost veće  poljoprivredne proizvodnje onemogućuje teška pristupačnost terena, male obradive površine  i nedostatak vode za navodnjavanje.

FAUNA

Postojanje životinjskih vrsta, na ovom području, uvjetovano je specifičnostima njihovih životnih uvjeta, formiranih pod utjecajem: klimatskih, reljefnih, hidrografskih i edafskih prilika.

Na ovom području životinjski svijet je dosta raznolik. Navesti ćemo neke od životinja koje ovdje borave. Životinjski svijet je raznolik i nedovoljno istražen. Po svemu sudeći, broj većine životinja je u opadanju, a uzrok je smanjenje poljoprivrede i stočarstva.

Sisavci:

Divlja svinja (Lat. Sus skrofa) – stanište ove vrste odnosi se na više pozicije Kašča.

Vuk (Lat. Canis lupus)– sreće se rijetko, po pravilu dalje od stalnih ili povremenih naseljenih kuća.

Lisica (Lat. Vulpes vulpes) – kuna zlatica (Lat. Mentes martes), lasica (Lat. Mustela nivalis),

Zec (Lat. Lepus europaeus )- naseljava praktično cijelo područje.

Ptice:

Suri orao (Aquila chrysaetos) – Orlovi se uglavnom hrane većim životinjama (ponekad i manjim), ali neke vrste se hrane isključivo ribom. Orlovi mogu katkad biti i strvinari. Ponekad ga se može vidjeti kako kruži i vreba plijen.

Jastreb kokošar  (Lat. Accipiter gentilis) – On je ptica grabljivica s kratkim i širokim krilima i dugim repom, što to su prilagodbe manevriranju među drvećem u šumama u kojima živi i gnijezdi se.  Srednje je veličine. Vrlo je rasprostranjena vrsta koja nastanjuje umjerena područja sjeverne hemisfere. Uglavnom je stanarica.

Divlji golub (Lat. Columba livia) – Golub grivnjaš je naš najveći golub. U našim krajevima živi od proljeća do jeseni a zatim seli u toplije krajeve.  Hrane se sjemenjem, jagodičastim plodovima, insektima, crvima i sl.

Jarebica kamenjarka (Alectoris graeca) – Nalazimo je i u kontinentalnom dijelu zemlje sa strmim kamenitim, jugu okrenutim stranama, rijetkog obrasta. Rijetko zalazi u šumu ili veće gušće grmlje. Najviše voli nisku kadulju i rijetko grmlje, jer voli pregledan teren. Osnovna hrana joj je preko cijele godine mlada trava, mlado žito, pupovi, jagode, grožđe, kupine ali i insekti, crvi i mušice.

U zadnje vrijeme rijetko uočljiva, vjerojatno zbog nedostatka hrane.

Gmazovi:

Najpoznatiji na ovom području su:

Poskok (lat. Vipera ammodytes) – je najotrovnija i najopasnija europska zmija iz porodice ljutica. Najveća je otrovnica na našim područjima, a živi na kamenitom području.

Riđovka (lat. Vipera berus) – zmija je otrovnica iz porodice ljutica. Naraste do 75 cm. Najbolje je proučena zmija na svijetu. Najčešće na nižim, ravnijim i poljoprivrednim površinama.

Kravosas (Lat. Elaphe quatuorlineata) – je neotrovna zmija. Najduža je europska zmija koja može narasti i preko 200 cm, ali prosječna dužina je oko 150 cm. .

Obični zelembać (Lacerta trilineata) – Najveća gušterica u ovom dijelu Europe, odrasli su 13 cm dugi (od vrha glave do kloake), ponekad i duži, rep je često dvostruko duži od tijela.