* PRIMORAC

Podrjetlo
Prezime Primorac nose Hrvati, najvećim dijelom iz Hercegovine, a prema nekim izvorima sa makarskog primorja. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u hercegovačkoj općini Ljubuški, gdje se svaki šezdeseti stanovnik prezivao Primorac. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Primoraca u više od četrstopedeset domaćinstava (445. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas višestruko povećao. 

Migracije  
Glavni migracijski pravci Primoraca u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Bosanske Dubice (BiH) i Ljubuškog (BiH) u Zagreb te iz Ljubuškog (BiH) u Metković. 
Primorci su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 100 općina i 132 naselja, znatno više u urbanim sredinama (76%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (350), Metkoviću (100), Splitu (80), Makarskoj (60) i u Sesvetama kraj Zagreba (50).  

 * GRANIĆ

Podrjetlo  
Granići su Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Makarske. Razmjerno najviše Granića u proteklih sto godina rođeno je u Medovom docu kraj Imotskog, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Granić. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Granića u više od tristo domaćinstava (591. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno petsto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio. 

Migracije  
Glavni migracijski pravci Granića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Ljubuškog (BiH) i Livna (BiH) u Zagreb te iz Livna (BiH) u Solin.

Granići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 61 općini i 83 naselja, pretežito u urbanim sredinama (63%). Danas ih najviše živi u Splitu (160), Zagrebu (110), Baškoj Vodi kraj Makarske (100), Vrgorcu (70) i u Donjem Muću kraj Sinja (40).

* TOLJ

Podrjetlo 
Prezime Tolj nose Hrvati, najvećim dijelom iz Vrgorca, a prema nekim izvorima iz Velikog Prologa. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Stilju kraj Vrgorca, gdje se svaki šesti stanovnik prezivao Tolj. U Hrvatskoj danas živi oko devetsto Tolja u više od dvjestopedeset domaćinstava (671. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas višestruko povećao.

Migracije  
Glavni migracijski pravci Tolja u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Bosanske Gradiške (BiH) i Ljubuškog (BiH) u Orebić te iz Bosanske Gradiške (BiH) u Čepin. Tolji su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 48 općina i 72 naselja, pretežito u urbanim sredinama (61%). Danas ih najviše živi u Vrgorcu (140), Orebiću na poluotoku Pelješcu (130), Zagrebu (110), Splitu (80) i u Osijeku (80).

* FILIPOVIĆ

Podrjetlo  
Filipovići su najčešće Hrvati, dobrim dijelom iz bosanske Posavine, a vrlo su rijetko i Srbijanci (Srbija). Razmjerno najviše Filipovića u proteklih sto godina rođeno je u bosanskoposavskoj općini Brčko, gdje se svaki četrdeseti stanovnik prezivao Filipović. U Hrvatskoj danas živi oko osam tisuća Filipovića u oko tri tisuće domaćinstava (22. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiri tisuće, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio. 

Migracije  
Glavni migracijski pravci Filipovića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Brčkog (BiH) i Dervente (BiH) u Zagreb te iz Prozora (BiH) u Sveti Ivan Zelinu. 

Filipovići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 315 općina i 651 naselju, pretežito u urbanim sredinama (60%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1200), Sesvetama kraj Zagreba (350), Rijeci (300), Županji (250) i u Splitu (250).   

* BARAĆ

Prezime Baraći nalazimo vrlo rijetko u Hrvatskoj, a vjerojatno dolazi iz Virovitice.